Amir Jatić, član Predsjedništva Progresa: Pod hitno kreirati i usvojiti viziju razvoja elektroenergetskog sektora!
Elektroenergetski sektor
Bosna i Hercegovina je prošle godine proizvela cca. 14.638 GWh električne energije, od čega je udjel termoelektrana bio cca. 66%, hidrolektrana cca. 31%, a iz obnovljivih izvora energije samo 3%.
Vlada Federacije BiH je na jučerašnjoj sjednici donijela odluku kojom se proglašava stanje ugrožene sigurnosti snabdijevanja električnom energijom za 2024. godinu, usljed ekstremnog porasta cijena i nedovoljne ponude električne energije na tržištu.
U prvu ruku bi se mogao pozdraviti ovaj potez Vlade FBiH, jer će na taj način, bar djelimično, zaštiti potrošače, građane i privredne subjekte. Međutim, ne možemo zaboraviti razlog za donošenje ove odluke. Razlog je činjenica da se BiH nalazi u nezavidnoj situaciji koja je prouzrokovana dugogodišnjim zanemarivanjem elektroenergetskog sektora.
Naime, nakon dugogodišnjeg izvoza, prouzrokovanog viškom proizvedene električne energije, BiH je došla u situaciju da na tržištu, u 2024. godini, mora kupovati električnu energiju po veoma visokim cijenama. Ovo će stvoriti gubitke Elektroprivredi BiH koja će, odlukom Vlade FBiH, istu morati prodavati po nižim, ograničenim cijenama krajnjim kupcima.
Zbog zanemarivanja elektroenergetskog sektora zadnjih decenija, naša država će se u budućnosti suočiti sa još većim problemima. Tako će Evropska unija od 2026. godine Bosnu i Hercegovinu “oporezivati” jer na granici EU proizvodi električnu energiju sa zastarjelim termoelektranama koje ispuštaju velike količine CO2, dok se BiH, potpisivanjem Sofijske deklaracije 2020. godine, obavezala da će raditi na dekarbonizaciji.
Bosna i Hercegovina je prošle godine proizvela cca. 14.638 GWh električne energije, od čega je udjel termoelektrana bio cca. 66%, hidrolektrana cca. 31%, a iz obnovljivih izvora energije samo 3%.
Bosna i Hercegovina već uveliko kasni za svim drugim državama koje su kandidati za prijem u EU zajednicu i koji su se obavezali izvršiti preuzete obaveze. Međutim, nije još uvijek kasno ukoliko Bosna i Hercegovina kreira i usvoji jasnu viziju elektroenergetskog sektora i pod hitno implementira planove za povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (sunce, vjetar, itd.).
Za te potrebe postoje ogromni fondovi EU, uz povoljne uslove, koji su na raspolaganju, kao što je to slučaj sa gradnjom Autocesta u Bosni i Hercegovini.
Implementacijom takvog programa i korištenjem sredstava koje EU ima na raspolaganju, Bosna i Hercegovina bi postigla slijedeće prednosti:
- Ispunjavanje EU uslova za udjel električne energije iz obnovljivih izvora energije u totalnoj proizvodnji, čime bi, bar djelimično, smanjili oporezivanje i kažnjavanje zbog prevelikog udjela proizvodnje električne energije putem termoelektrana;
- Povećanje investicija u elektroenergetsku infrastrukturu, što povećava BNP, kreira nova radna mjesta i donosi mnoge druge koristi;
- BiH bi postala (veliki) izvoznik električne energije, po čemu je dugo godina bila poznata u zemljama EU, što bi donijelo veću zaradu Elektroprivredi i samoj državi;
- Dodatne zarade bi se koristile za dekarbonizaciju i modernizaciju termoelektrana, što donosi značajne zdravstvene prednosti.
Ukoliko bi Bosna i Hercegovina usvojila i implementirala gore navedeni program isključivo u proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, u roku od 8-10 godina bi mogla povećati proizvodnju električne energije za otprilike 50%, čime bi udjel iz obnovljivih izvora prešao 35% u totalnoj proizvodnji, što zadovoljava do sada dogovorene norme i sporazume.
Za to bi bile potrebne investicije od otprilike 10 milijardi KM, koje se mogu dobiti putem EU fondova, uz povoljne uslove.
Na kraju, zbog dugogodišnjeg nemara prema elektroenergetskom sektoru, Bosna i Hercegovina i sve njene institucije, moraju pod hitno stvoriti viziju i plan kako bismo spriječili daljnje posljedice koje će biti prouzrokovane makroekonomskim i političkim odlukama velikih sila, EU i međunarodnih organizacija!